Srbija ne može da se pridruži društvu civilizovanih i demokratskih država, a novinarstvo u Srbiji neće biti slobodno sve dok ne budu pronadjene ubice novinara, poručeno je danas u Jagodini na obeležavanju 12. godišnjice ubistva novinara Milana Pantića.

Godišnjica ubistva dopisnika Večernjih novosti iz Jagodine Milana Pantića obeležena je pomenom na jagodinskom groblju, polaganjem cveća i venaca na spomen ploču na mestu ubistva i bistu na trgu Milana Pantića i dodelom nagrade za novinarsku hrabrost.
Milan Pantić je ubijen 11. juna 2001. godine ,,sa više udaraca tupim predmetom u glavu“, u ulazu zgrade u kojoj je živeo sa porodicom, dok se rano ujutro vraćao iz prodavnice. Ubice i nalogodavci ovog zločina još nisu pronadjeni.
Pomenu na jagodinskom groblju prisustvovala je porodica, prijatelji i kolege novinari iz Jagodine i predstavnici novinarskih udruženja u Srbiji, predsednica UNS-a Ljiljana Smajlović, predsednik NUNS-a Vukašin Obradović, v.d. glavnog i odgovornog urednika i direktora Večernjih novosti Ratko Dmitrović, kao i predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić i članovi komisije iz Jagodine.
Nakon polaganja cveća na spomen ploču na mestu ubistva u zgradi u kojoj je Pantić živeo, predstavnici UNS-a, NUNS-a i Večernjih novosti položili su vence na bistu Milana Pantića koja se nalazi na istoimenom trgu u blizini zgrade u kojoj je Pantić živeo.
Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić je kazao da od kada je formirana komisija o ubijenim novinarima ne govori se samo onog dana kada je godišnjiča njihove smrti ili kada se na nekoj konferenciji pominju drastični slučajevi ubistva novinara, već svakog dana.
On je podsetio da sada MUP i BIA mogu da koriste nove tehnologije koje se tiču ispitivanja DNK i ispitivanje komunikacije mobilnim telefonima.

,,Uspeli smo da dobijemo clokupnu razmenu poziva iz Jagodine u tom periodu od Telekoma i Telenora i sada se radi na proveri podataka, rekao je Matić.
Matić je rekao da su u proteklom periodu imali neke dojave koje se tiču, izmedju ostalog, i ubistva Milana Pantića.
,,Ovih dana će se pojaviti javni poziv gradjanima koji imaju neka saznanja ili su očevici koji mogu dati dodatne informacije da se jave komisiji jer smo videli da toga nema dovoljno u dosadašnjoj dokumentaciji, istakao je Matić.
Matić je podsetio da su Slavko Ćuruvija i Milan Pantić ubijeni tokom dana na javnim mestima tako da bi moralo da bude više očevidaca.
,,Shvatili smo iz jednog primera da je propušten jedan očevidac kojeg neko nije evidentirao na vreme i njegove svedočenje smo izgubili. Pokušaćemo da dobijemo njegovo svedočenje, kazao je Matić.
Matić je podsetio i an to da komisja ima podršku vlade, MUP-a, BIA, novinarskih udruženja i podršku iz sveta.
,,Svakako nećemo stati sve dok nam ne bude potpuno jasno ko su ubice, nalogodavci ili dok ne budemo imali jasne razloge zbog čega je možda nemoguće tako nešto otkriti, ali onda ćemo sa tim izaći u javnost, rekao je Matić.
V.d. glavnog i odgovornog urednika i direktora Večernjih novosti Ratko Dmitrović je istakao da iza ubistva novinara uvek stoji neki veliki interes i novac.
,,Frustrirajuće i razočaravajuće nalaziti se po 12. put na mestu ubistva Milana Pantića i govoriti kako se ovaj zanat plaća glavom i kako očekujemo od države da reši taj slučaj. Ja nisam optimista, kazao je Dmitrović i dodao da uvažava napore komisije da reše slučaj zajedno sa državom.
Dmitrović je rekao da su Novosti mnogo izgubile ubistvom Pantića jer ,,su imale čoveka koji je radio svoj posao ne misleći da može da izgubi glavu“.
Generalni sekretar UNS-a Nino Brajović je rekao da novinari ne treba da rade posao državnog organa, ali ,,ako država ne radi svoj posao, nema razloga da mi u tome ne učestvujemo maksimalno i da se razotkriju ubistva novinara“.
Predsednik NUNS-a Vukašin Obradović je istakao da se ovih dana pred Srbiju postavljaju razni uslovi za ulazak u Evropu, ali da novinari nemaju dilema da dok se ne pronadju nalogodavci i ubice Milana Pantića, Dade Vujasinović i Slavka Ćuruvije, Srbija ne može da se pridruži društvu civilizovanih i demokratskih država, a novinarstvo u Srbiji neće biti slobodno.
,,Ovih 12 godina uglavnom smo slušali razna obećanja kraj spomenika i humki naših stradalih kolega. Hoću da verujem da ovoga puta neće bit tako i da ćemo ubrzo saznati, ako ne imena nalogodavaca i ubica, ono barem imena onih koji su nas sve ovo vreme sprečavali da dodjemo do istine, kazao je Obradović.
Neposredno pre ubistva Pantić je u Večernjim novostima pisao o vezama ljudi iz političkog i privrednog života Pomoravskog okruga sa ljudima iz kriminogene sredine.
Kako je ranije rečeno, policija je na informativni razgovor privela skoro 2.000 ljudi, napravljen je foto robot ubice, raspisana nagrada od tadašnjih 300.000 nemačkih maraka.
U znak sećanja na Pantića ustanovljena je nagrada za novinarsku hrabrost koju je ove godine dobio dopisnik Večernjih novosti sa Kosova i Metohije Ivan Radulović. Radulović je izjavio da mu je čast što je dobio nagradu.

,,Pokojnog kolegu nisam poznavao, jer kada je on ubijen ja sam pravio prve korake u Novostima. Njegov put je put istine i pravde i to je zadatak svih nas koji se bavimo ovim poslom. Na Kosovu i Metohiji je teško živeti, teško je i raditi, a kada i živite i radite to je posebno teško, kazao je Radulović.
Njemu je povelju uručio sin Milana Pantića Nemanja koji je takodje novinar i zaposlen je u Večernjim novostima.
Raduloviću je pripala i novčana nagrada od 150.000 dinara.
Petočlani žiri, koga u činili predstavnici UNS-a, NUNS-a, ,,Večernjih novosti”, jagodinskog ,,Novog puta” i Književnog kluba ,,Djura Jakšić” u Jagodini obrazložio je da Radulović pokazao izuzetnu hrabrost, upornost i visoku profesionalnost u izveštavanju sa Kosova i Metohije, posebno sa severa pokrajine.
Ovu nagradu su do sada dobili novinari: Jugoslav Ćosić, Živojin Rakočević, Mišo Ristović, Nikola Vrzić, Vladimir Mitrić, Zagorka Uskoković, Dragana Zečević, Darko Dimitrijević, Branko Stanković, Rikardo Jakoni, Aleksandra Delić i Andrija Igić.
J. Zdravković
Foto: A. Dobrosavljević


