Suzbijanje korova na strništima efikasno se rešava primenom herbicida na bazi glifosata. Tretiranje herbicidima treba obaviti kada je korov visine od 15 do 25 centimetara

Dobra snabdevenost poljoprivrednih apoteka: herbicida ima dovoljno
Nakon završetka žetve na strništima je došlo do nicanja jednogodišnjih i višegodišnjih korova. Kako ističu poljoprivredni stručnjaci, njih karakteriše dubok koren, što zahteva primenu herbicida kojih ima dovoljno u poljoprivrednim apotekama.
– Među višegodišnjim korovima, na našem području, svakako su najvažniji divlji sirak, zubača, palamida i pirika koji se, uglavnom, suzbijaju nakon vegetacije, sa više ili manje uspeha primenom herbicida u višerednim kulturama. Ovaj korov karakteriše dubok korenov sistem koji zahteva ozbiljne mere suzbijanja hemijskim sredstvima – kaže Ružica Đukić, stručna saradnica za zaštitu bilja u Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi u Jagodini. – Veoma efikasno i ekonomski opravdano je suzbijanje ovih korova primenom herbicida na bazi glifosata kojih ima na tržištu pod različitim nazivima glifodav, glifogal, kosmik i drugi.
Kako je rekla Đukić, suzbijanje korova na strništima podrazumeva da se strništa ne gare, nego da se sačeka nicanje korova i primene navedeni herbicidi.
– Da bi suzbijanje korova bilo efikasno, poželjne su padavine koje bi isprovocirale njihovo nicanje, ali i bolji efekat herbicida na korov. Tretiranje treba izvesti u fazi rasta korova od 15 do 25 centimetara, u kasnim popodnevnim satima kada biljke otvaraju svoje otvore za disanje i u većem intenzitetu ,,usvajaju” aktivnu materiju – preporučuje Đukić i dodaje da padavine dva sata nakon tretiranja ne umanjuju efikasnost preparata.
Za suzbijanje divljeg sirka preporučena doza preparata je tri do četiri litra herbicida na stotinu litara vode, za palamidu i zubaču se koristi četiri do pet litara herbicida na stotinu litara vode.
– Dalje agrotehničke mere, oranje, mogu se nastaviti kada su listovi i koren crvene boje. Za postizanje efekta potrebno je dve nedelje do mesec dana – kaže Ružica Đukić i napominje da je na tretiranim površinama zabranjena ispaša stoke, kao i upotreba osušene biljne mase za ishranu.
S. L.


