Naslovna // Tu oko nas // Sakupljaci gljiva, zacina i cajeva

Sakupljaci gljiva, zacina i cajeva

Jagoda i Dragan Aleksić love tartufe, beru i otkupljuju razne vrste pečuraka, kao i čaj, a prave i paste koje obično služe za prelive nekih jela.

Jagodinka, koju iz milošte zovu Jagoda, i Dragan Aleksić na Grzi imaju kuću, pakirnicu, dućan, i prostor za degustaciju proizvoda svoje firme „Carski plodovi sa Kučaja“. Dok su još radili i živeli u Briselu kupili su plac na Grzi i počeli kuću. Onda su se 1996. godine vratili u zavičaj i započeli privatni biznis.

– Imali smo kuću na Malagi. Ali, bili smo razočarani. Tamo niko nije pominjao Moravu, nikada nisam mogao da sretnem nekog kao što je bio Laka, koji je na Grzi imao kolibu i konja i koji je pravio odličan sir. Zato smo se vratili. Onda nam je profesor Branko Šćepanović, koji je, nažalost, pokojni, pre 12 godina predložio da počnemo da sakupljamo gljive. Prvo smo radili iz ljubavi, ali smo se toliko „zarazili“ tim hobijem da smo, čim bi ustali, samo razmišljali gde ćemo da idemo da beremo pečurke. Potom nam je Dragoljub Marković, vlasnik firme „Krnjevo produkt“ u Surčinu, predložio da počnemo profesionalnije da se bavimo tim poslom. Upoznao nas je sa vblasnicima nekih restorana, kojima smo prodavali zamrznut vrganj. Umesto 500 dinara, koliko smo dobijali ovde za kilogram, u Beogradu smo prodavali od 1.000 do 1.200 dinara po kilogramu- kaže Dragan.

Aleksići su za petnaest dana uspevali da naberu oko 380 kilograma gljiva. Pošto sezona traje dva meseca, to nije mala količina. Pošto su kupci počeli da traže začune, počeli su da beru sremuš, da ga suše, dehidriraju, melju i pakuju. Pre pet godina počeli su da idu i u lov na tartufe. Kupili su dva psa rase lagoto romanjolo.
– To je hibrid pas koga je stvorio Lagoto Romanjlo, italijanski baron, pre 130 godina. Lagoto je mnogo voleo lov. Pošto su u to vreme zabranili lov na patke, on je francusku veliku pudlu ukrstio sa irskim terijerom. Kod nove rase psa izbacio je 85 posto želju za gonjenjem divljači. Pored toga, ovaj pas veoma lako uči i veoma je poslušan. U početku smo se nervirali zbog toga što teorija koja postoji na internetu o lovu na tartufe uopšte ne odgovara praksi. Zbog toga smo otišli kod čoveka od koga smo kupili Sama. On je poveo Samovu mamu Lili i krenuli da tražimo tartufe. Sam je našao prvi tartuf. Imao je 40 grama-dodaje Dragan.

Jagoda sa Samom traži tartufe

Jagoda sa Samom traži tartufe

Prema njegovim rečima, kada krenu u lov na tartufe svi se raduju. Čim vidi štap, zelenu torbicu i tartufarsku lopaticu Sam zna kuda idu. Onda počne da skače, da se raduje i da gura Mokija, drugog psa, da ne bi i on išao. Ako mu je teren poznat, deset minuta pre nego što stignemo na odredište, on počne da skače po džipu i da se raduje. Čim otvorimo vrata, on krene u potragu.
-Sam je možda jedan od tri najbolja kera u Srbiji. Moki lepo traži, ali voli da odšeta između dva tartufa. Ja držim kera, a Jagoda kopa. Ako se oseća jak miris, znači da smo blizu tartufa. Onda kopamo šire da ga ne bismo oštetili. Najveće zadovoljstvo je kada se pojavi. Naročito beli tartuf. On je, zapravo, žućkast, kao dukat. Sam za nagradu dobije keks i kobasicu. Ritual mora da se poštuje, jer ovi psi to pamte-kaže Dragan.

On dodaje da se dešavalo da za sat vremena nađu 400-500 grama tartufa, ali je bilo dana i kada ne nađu nijedan. Lov na tartufe traje od kraja aprila do do kraja septembra ili oktobra. Ako je dobra godina i ako su na terenu svakog meseca po dva puta nedeljno po četiri-pet sati mogu da naberu desetak kilograma. Ako je godina loša, nabere se duplo manje. Najveći beli tartuf, 165 grama, pronašao je Jagodin i Draganov sin Ivan David. Taj tartuf spada u takozvane džokere. To je svaki tartuf teži od 80 grama. Najveći crni tartuf koji su pronašli težio je 110 grama.

Aleksići ručno beru čaj

Aleksići ručno beru čaj

Aleksići su pre četiri-pet godina počeli da otkupljuju vrganje, carsku pečurku, koja je najkvalitetnija pečurka na svetu, sunčanicu, ćuranov rep i lisičarke. Mogu da otkupe i preko 100 kilograma tartufa. Pre nekoliko meseci počeli su i da izvoze tartufe u Brisel i Pariz.
-Sirovi tartuf prerađujemo u pastu, meljemo i pakujemo u teglice. Imamo i lozovaču sa tartufima. Ona se više koristi kao zdrav napitak, a ne kao alkoholno piće. Crn tartuf je dobar za cirkulaciju, jačanje imuniteta, ali i protiv holesterola. Ćuranov rep se preventivno koristi protiv holesterola, ali i uz hemoterapiju. Od njega se pravi vakcina protiv raka grlića materice. U Japanu ne postoji porodica koja svakodnevno u jelo ne stavlja po dve kašičice ove pečurke-kaže Jagoda i dodaje da prodaju rtanjski čaj, koji ručno beru, sušeni sremuš, žele od zove, drena, trnjina i rogača.

Recept
Jagoda nam je otkrila i recept za preliv od tartufa. Za četiri osobe potrebno je kafena kašičica dehidriranog tartufa, tri kašike maslinovog ulja, so i biber. Tartuf se ubaci u zagrejano, ali ne vrelo ulje da ne bi pregoreo. Prži se pola minuta. Potom se ubaci šoljica pavlake za kuvanje i meša dok se ne sjedini.

Kuća kao zamak
Aleksići su kuću napravili u manuar stilu, što znači da je nešto između zamka i vile. Nameštaj je, uglavnom iz Brisela, a datira iz 18 i 19 veka. Ogledalo iz italijanskog zamka, kovčeg španske princeze iz 17 veka, koji je služio za devojačku spremu, holandska komoda „lui filip“, fonograf star 200 godina, notariska stolica i stočić, samo su deo neobičnih komada nameštaja. Najzanimljivija je takozvana turska soba sa divanom, arapskim taburetima, jastučićima i aplikama sa turskih kreveta.

Dragan kraj fonografa

Dragan kraj fonografa

Tekst i foto Z. Gligorijević

Copyright © 2012-2013 Novi Put. .