Naslovna // Neomedjeni prostor // Grcka – Korint kanal

Grcka – Korint kanal

Piše: Boško Beuk

Svima nam je poznato nasljedstvo koje je Grčka ostavila ovdašnjem svijetu. Međutim u tom bogatstvu historijskih vrijednosti i činjenica vrlo često se dešava da pojedini, isto tako značajni objekti ili dešavanja se potisnu negdje u stranu, pa se o njima malo priča ili još manje zna.

Još u šestom stoljeću prije Hrista pojavila se želja vladara Poliandera da prokopa kanal u osvajačke svrhe i na taj način razdvoji poluotok na dva dijela i utvrdi svoju vladavinu, od puste želje ništa se realiziralo nije. Realizaciju ideje prokopavanja kanala pokušavali su u rimsko doba, za vrijeme vladavine Cesara, Caligula, potom kralj Nero i Hadrian. Za vrijeme vladavine Nere pokušavali su prokopati kanal u kojem je angažovano na hiljade robova. Jedino što je ostalo to su pokušaji i pojedini nacrti.

Prokopavanje i gradnja Korint Kanala počela je 1881. sve do 1893. s ciljem spajanja Sorinskog i Korintskog jezera i na taj način skrate put plovidbe za oko 400 km obilzaći Peloponez i na taj način Peloponez učinili otokom, odvajajući ga od kontinentalnog dijela Grčke. Kompletan projekat su vodili madjarski inžinjeri Istvan Tur i Bela Gerster.

Impozantno je pogledati zidove prokopanog kanala koji dostižu visinu i do 84 m. Strmine zidova kamenih stijena su pod uglom od 71° do 77°, širina kanala je od 21 do 24 m, dubina kanala je 8 m. Kanal povezuje 5 mostova u dužini kanala od 6346 metara. Kanal je prokopan vrlo osjetljivom tektonskom zonom podležnom zemljotrestima, udomaćenih u ovom dijelu Grčke.

Danas Korint Kanal nema samo ekonomski i privredni značaj, u novije doba postao je turistička atrakcija. Kroz njega plove manji krstareći brodovi sa hiljade putnika iz cijelog svijeta kojima je životni san prokrstariti ovim prekrasnim kanalom.

Poseban je ugođaj kada se kroz kanal plovi jer samo okruženje broda kamenim zidovima i metarskom blizinom broda zaustavlja dah turista od straha da će se brod zakačiti na neku od ravno prokopanih stijena, a istovremeno i oduševljenje prolaza „kroz zemlju“, jer se takav utisak dobija. U svakom trenutku se budi osjećaj spajanja stijena koje će „progutati“ brod i nestati u dubini. Samo vrlo vješti kapetani mogu da preplove ovaj kanal, ili bolje rečeno tjesnac.

Vrlo su interesantna stabla koja izrastaju iz kosina kamenih zidova i ostaju dio dekoracije u samom kanalu, nikada ne izrastajući iznad površine zemlje. U zelenoj bistroj vodi „lijenčare“ ribe kojima ploveći objekti ne dozvoljavaju plivanje dužinom kanala, pa se zadovolje plutajući na vrlo malenom prostoru nekog proširenja.

Korint kanalom godišnje proplovi preko 11.000 brodova, među kojima veliki udio imaju turistički brodovi.

Copyright © 2012-2013 Novi Put. .